Regresar   |  
Chokaxa   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Chokaxa
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Plebeia fulvopilosa
Nom RedList Cites
Nannotrigona perilampoides
Nom RedList Cites
Abejas meliponas, Abejas sin aguijón, Bizu dxiña / Bizu dxiñayaga / Bizunupi , Ceri ɨyujk ma ca’ tɨjp , xix kün

Chokaxa

ꞌÉn-ná
 
1 *mariana.zarazua@secihti.mx Investigadoras e Investigadores por México Secihti en el Jardín Etnobiológico de Oaxaca   |   2 * Jardín Etnobiológico de Oaxaca
La diversidad de nombres en las lenguas originarias, tanto en el pasado como en el presente, deja en claro la precisión del conocimiento indígena de las abejas, para las cuales contamos con un solo término en español

Nombres en el siglo XVI

  • ñuñu: “abeja de miel” (mixteco de Teposcolula)
  • tikii nduu: “abeja montesa” (mixteco de Teposcolula)
  • tindaka: “abeja que cría debajo de tierra” (mixteco de Teposcolula)
  • yoko / yoko kuu / yoko tnoo: “abeja otra” (mixteco de Teposcolula)
  • peezo: “abeja cualquiera, y toda avispa” (zapoteco de Tlacochahuaya)
        peezo chiña: “abeja de miel”     peezo pecùychi / peezo làce / peezo còchi: “abeja pequeñita”     peezo pizòhue: “abeja volátil ceñida”
  • cuauhnecuhzāyōli [‘árbol-miel-mosca']: “abeja de miel que cría dentro del árbol” (náhuatl de la cuenca de México)
  • mīmiāhuatl: “abeja otra, que hace panal en los árboles” (náhuatl de la cuenca de México)
  • pipiyoli: “abeja montesa de miel” (náhuatl de la cuenca de México)
  • tlāletzatl [‘tierra-avispa']: “abeja otra de miel, que cría debajo de tierra” (náhuatl de la cuenca de México)

Nombres actuales

  • jah4cm43: abeja (jaú jm̲, chinanteco de Usila)
  • 1tah12: término genérico para abejas (jejmei, chinanteco de San Pedro Tlatepuzco)
    tah12 con13: “tipo de abeja que hace miel, pero no hace cera”
    tah12 guión2: “abeja colorada que hay entre los encinos, de miel poco dulce”
    tah12 hmah12: “tipo de abeja que vive en la tierra al pie de los árboles”
    tah12 jlé2 [‘abeja ancha']: “mosca abeja, tiene su colmena como el comején y le hace su puerta ancha para entrar”
    tah1123 [‘abeja flor']: “tipo de abeja que hace su colmena en el corazón de los árboles que tienen hueco el tronco”
    tah12 liág1: “tipo de abeja que hace su nido en lo alto de los árboles”
    tah12 líh1: “abeja silvestre; no pica, es pequeña y negra”
    tah12 tsai1: “sayul, abeja chica que hace una miel muy buena”
  • kích'5i53: abeja (jnòn' ndá tsjóon nuàn, amuzgo de San Pedro Amuzgos)
  • 5nduá'5: “galindo, tipo de abeja” (amuzgo de San Pedro Amuzgos)
  • xtaan3: término genérico para abejas melíferas (xnánj nu' a, triqui de San Juan Copala)
    xtaan3 casii3 : “melipona”
    xtaan3 catzīī1 [‘abeja blanca']: “vive en árboles, hace miel, no pica”
    xtaan3 ca'aān31 [‘abeja vapor']
    xtaan3 ca'aān31 yūūn1 [‘abeja vapor sencilla']: “construye montón de tierra”
    xtaan3 ca'aān31 xlá4 [‘abeja de vapor española']: “tal vez abeja domesticada”
    xtaan3 mān1 rco'3 [‘abeja del bosque']
    xtaan3 'nīj2 rque3 yo'óó5 [‘abeja de la tierra']: “abeja silvestre, produce miel, vive en la tierra”
    xtaan3 nicúú5, xtaan3 lacúú5: “chica, silvestre, negra, pica, produce miel, nido esférico en los pinos”
    xtaan3 niquii3: “muy rojiza”
    xtaan3 ta3cachrā'1, xtaan3 tu'va3 cachrā'1 [‘abeja de boca ancha']: rojiza, pica, produce miel, vive en la tierra
    xtaan3 xlá4 [‘abeja española']: Apis mellifera
  • xtachráá5: “tipo de abeja, parece mosca” (xnánj nu' a, triqui de San Juan Copala)
    xtachráá5 sā'1: “produce miel espesa, anida en carrizo”
    xtachráá5 yo'ōj1: “vive en un hoyo en tierra o adobe, la miel no se come” y'en24: término genérico para abejas (dibaku, cuicateco de Santa María Pápalo)
    y'en31 che4nu3: “abeja silvestre”
    y'en31 ve4ye4: “abeja de nixtamal”
    y'en24 ya1'an4: “abeja de tierra”
  • ñùñù: abeja (tu'un savi de la costa, mixteco de San Juan Colorado)
  • tumii: “abeja carpintera” (mixteco de San Juan Colorado)
  • tìmii: abeja (sahin sau, mixteco de San Miguel el Grande)
  • chu4 se3ra34 [‘animal cera']: abeja (nne nangui ngaxni, mazateco de Chiquihuitlán)
  • tu2sen2: “abeja silvestre” (mazateco de Chiquihuitlán)
  • kwi4tun3: término genérico para abejas y avispas (cha' jna'a central, chatino de Panixtlahuaca)
    kwi4tun3 jo'o45 [‘abeja útil']: “abeja de miel de Castilla”
    kwi4tun3 kwi2ña1 jo'o45 [‘abeja miel útil']: “abeja silvestre”
    kwi4tun3 kwi2ña1 ytse23 [‘abeja miel amarillenta']: “abeja coyuche, cuquito de miel de palo”
    kwi4tun3 kwi2ña1 yuu32 [‘abeja miel tierra']: “cuquito de colmena de tierra”
  • bäjz: término genérico para abejas, avispas y zorros (dixdà, zapoteco de Mitla)
    bäseer [‘abeja cera']: abeja
    bäzbatäj: “abeja de panal”
  • be2cer23: abeja (didza shon, zapoteco de Zoogocho)
  • béedu: término genérico para abejas (tizáriù, zapoteco de Atepec)
    béeduyú: abejas que “ponen bolitas de miel dentro de la tierra”
  • bizu: término genérico para abejas y avispas (diidxazá, zapoteco de Juchitán)
    bizu dxiña [‘abeja dulce']
    bizu dxiña do'
    bizu so'pe' [‘abeja zopilote']
    bizu yu [‘abeja tierra']
  • mzhòodz: término genérico para abejas y avispas (ditsë, zapoteco de San Juan Mixtepec)
    mzhòodz dzìn [‘abeja miel']: abejas melíferas que anidan en huecos de los árboles
    mzhòodz guìts [‘abeja pelo']: “tipo de abeja peluda”
    mzhòodz ngǎs [‘abeja negra']: abejas que anidan en los quiotes y producen “bolitasde miel”
    mzhòodz njâmbr [‘abeja enjambre']: abeja europea
  • nguxǒy: abeja melífera pequeña, terrestre (zapoteco de San Juan Mixtepec)
  • ceripäc: abeja, miel (ayuk, mixe de Santa María Coatlán)
  • po'ojc tánuc (‘cera animal'): abeja (ayöök, mixe de Totontepec)
  • galgujua / lixans gujua: abeja (tsame, chontal de San Matías Petacaltepec)
    laxcuhnij gujua: “abeja de cola amarilla”
  • laxcuhlíh: “abeja amarilla” (chontal de San Matías Petacaltepec)
  • cün: término genérico para abejas (ombeayiüts de San Mateo del Mar)
  • Jomí jan jotjín jkoyaa mani

    Jñá chokaxa ri tsáenla nayájin, ti jñáni xákjín cho sera ri xaén nangila. Xakjín mani ndixín ko ni’iyo.
    Ñó kjín jko mani chokaxa : tsatoola kan jmí mani ri kjaé tjínsón ‘isandee, ‘imela chraña jó jmi mani ri tjín Mexiku. Jeri tsó’ila ri ‘ika, te jko mani ri tjín ‘asón isandee jngo ri mexiku tsee. Koatima tsá xka, tsá nise’e o tsá kjaé cho. Ta’ime ta ngatsi chokaxa ri tjín bi Mexiku, ta bima ‘ijngóní, ta chibamani ri kjín bima kjo, joni ri “meliponimas” mí. Jñá chokaxa ri kjín fa’ijtako xákjín ta chiba mani, Jñá ri tajñá bimana, ta jé ri chjónma, binda jngo tjéla ñani sijchá ‘indíla. Ta chiba nichrjaen mala tjéje. Jan jñà ri kjìn bi’ima, naxaenandà jngo binda ri jñà, tjìnri síkjínya xakjìn, ta kui xá sín, tjìn ri jñá batsji’a, tjìnri sitjsé, janri minchatjí xobela. Ya xo’atjala xobe ya minchà’ato, chokaxa ri sikindaa.

    Ña majchà chokaxa ri tsaénla nayájin.

    Ya majchá ña nangi tsjè’ya, ya ñani ‘isa ñó baa jstsí. Bi naxaenandáná Méjiku ‘ichàn jonla jko mani ri tjín. Jan bi Naxitsjee kàn chrjòn la jko tjín jñá chokaxa ri tsaénla nayá jín. Bi Jardín Etnobiológicomí jó jko kichjìbètjòjin. Ta koasìn bima bi Naxitsjee.
    Tjìn’ika ri koasìn tsáenla nayájín ri majchá jin ‘ijñá, ya binda xobela jín nangi, ya ña tixáya yá, o tsá mijèn ya ‘anchó naxae. Tjín ‘ikana ri ya mangala ña sakó ndela joni tsá ya yá ri chjita kjoxá, ya mangatala chjita joni xakjín, nga niki jo siko. Ke nga jngo jtín chokaxa ñá ño nda makinda, ño kjínnó chókjoala. Chjita ri na, ri na’ín ma, nga koasín sikinda, mata síkatoyala ‘indíla, ixtila, meni tjó be’eni nga síjchá ke nga jñári tsaén
    Je tsjén, je sera, ko xichala ri bindà chokaxa, jo nda nó kjoatsee, ñó ndá kabasenko chjita bi naxaenandáná Méjiku. Batsjee tsjénla chjita tajokjini, nisín jñá ri majchá ngi ‘ijñá, nisín jñá ri taxá makindani. Ma’ala tsá jñá naxaenandáná ri bi tjín bi Mejiku tsakitjé cho jñá jo nda kjoán nichjraen sindo nó ján o tsa mijén jminó ngasa. Bi naxitsjee tjín’ika chjita ri sikindaa tjéla chokaxa nisín jñá ri tjín jin ‘ijñá, tanga koati tjín ‘ikana chjita ri niyala fiko ndí cho, yá ‘jmela, tijí nìndee bitsa’aya tjéla o tsá mijèn kaxa síkìtsayaa.

    Meri kjinee

    Jñá chokaxa naxó bimakon nga bixkó nda ‘axaèla ko skoanla, kaotisín batsji’a ijola nga bitsákon joni jñá ri chjita. Jñá yá, jñá naxó machjénla meni se’ila ngañó. Jñà chokaxa ya sakóla ngañó nga bi’ingí ko skuenla naxó tsjála ri bitsakonni. Koati fa’á xichala xka, xichala yá. Ke nga fa’atoya ri ‘axaè ‘atsaa, xinèla sikójin, je xiné ngañó tsjála ‘ijola nga binakon. Kena fe ma koasíko ‘axaela naxó, tjínri sikínaya joni ndí kandoo kjoàn, bichjatoñòna fema, ya majchá ya tsén e’ena jerokji.

    Josín minchakoná ri chjitaa

    Jonisín fe kiya’a, jñá chokaxa tsjàná tsjénla, skoanla ko xichala ri propòleo mí. Ma yáa tsjénla, nikitsá tsja, tsá joni tse cho sera ri xaen ‘isandee, nda chine tjsénla nga jngo jngo jkó. Ke nga koasín machinena, xkiní, sindà chijtsé, sindà tsá ña tii’iná, sítsjee ngí xkóàn jan sikja’ajen ña bitjooya, tsá kjaè cho kuenaa. Je tjsén la chokaxa basenko ‘ijoná.
    Ke nga koasín xkii tsjénna, ko seralana chokaxa. Joo nda nò kjoa’atsee kamachjènla chjita jchìngáná. Kjín koya koasín kjoáchjén, joni tsajmí, ri kisako ya ganjo ri mani ‘ito tse Moltealbán. Jñá chjita kjoátsee chja mixtecomí, kisíchjén sera, nga tsakja’ijno kicha ri tsakíndaa, ja’ijno nindee ri sera tsakindani, jan kjoán tsa kakájin ko kicha siné, ya ja’asenjinna sera ña sitixá jin. “Sera perdida“ mína nga castía xáje, koasín kjoachjénna nga kisinda xá ri nda, jeri bakóni naxaenandáná Naxitsjee.
    Jo nda ndae kjín koya koasín machjén sera. Tsájoni ya ñani mixteca alta mí, ya machjén sera nga manda nachjón seda, jeri sín sera jení nga isa ‘uéma ndi natji nindee ri batjini meni ‘isa xatí tjóndóngani nachjón. Koati vela ri nda sinda, bi naxaenandá Naxitsjee ‘sanda tikoajinni ri parafinamí ko serala cho ri xaén ‘isandee. Koati ma sitoni joni xichala, ma tja’ijno nachjónna. Ke nga sitjé kjoo yá to, je seraje, jeri sín nga sikinda ñani kitila yá, meni mitsá findotani. Ke nga koasín ño ndana seraje, tjín ‘ika chjita ri sikindani ‘ixtila, mèroni mitsá xkon chjita jin be’ila.
    Koati jñá chokaxa na ke nga bimakon naxó, skuen la bimako, jeri tsó’ila sikatoya skuénla naxó ri ti jñáni xakjín. Ya bajájno ndsako ko ‘ijola je skuenla naxó. Ya aya’atsa naxó sikatoya ñani tjín naxó ri xaen ko naxó ri ‘ichjín. Ke nga je chokaxa na koasín bajmekona skuenla naxó, jeri tsó’ila joni ‘indí sika xakjín naxó meni bitjoni tachóla jan kjoán bajála to, tsá yá to. Koamani ti sakó’aana ri chjita míná nga majchá to jñá. Koamani bixána jñá chokaxa basenko kjoabinachonná, ko tse naxó, ko xka, ko yá, ko cho, nga’ijie mana.

    Chokaxa ri tsáenla nayá jin bi Jardín

    Sá abril tse nó 2024 jó xobela chokaxa kichjíbetjójin bi Jardín Etnobiológico. Tibini chraña Naxitsje ji’ini, joni kitsónajin chjita ri bee, isa ró jngotjó manga’ila ña ‘isa ngàsón ‘indeela, koatitsó, nga nikiróma ‘isa kjin kuiji xobela, koarókama tsá chin kjúiko. Jñá xobe ri jó jí’ikojin, fe chjita kisìkinda ján Etla ko Ejutla, jñá kitsja koatjó najin.
    Jeri jii ‘itjón, jení ri Nannotrigona perilampoides mí. Jñá chjita ri be koasín tsakitala jín Nannotrigona mí, ko én ri enana y triangular tsóla, jan kjoán tsakitala ri perilampoides tsó, én griego perilampoides, jeri fa’ate ndi tsóni. Tjín ‘ika naxaenandá bi Naxitjse ri “trompetillas” o “colmenitas” tsóla. Ndí cho tsakjón ní, jngo ngajo ndajó kji ri bindató xotjaa tjéla. Sera bito xotjala nga ‘jñó. jan, fa’í ‘iindiya nga tajñó. Ya tjín ña tixáya yá, yaa naxae jan koati ya tá ninde niyaa.
    Je tjé ri mani jó ji’iko jin bi jardín jñá xakjín ri Plebeia fulvopilosa mí. Én latín kisíchjén chjita nga koasín tsakitala, je énla chjita romano kjoatsee. ya tjenni jínla jonitsá “Ta ndí chjita” jan jéró ri tsó’ila nga isu ró kjoán ndí tsjaala, ri tjínla. Koati tsakjón chiba ri jñá, tanga niki bichjátoñó xotjala nga jñó. Ya tisee ya ña tixáya yá. Ke nga kjuí’i bi Jardín, ma koakó chibalajin tsjénla ko serala, ri kjoájchábi, nga tsakasenkonajin chjita ri Emilio Pérez mí jeri mala sijchá chokaxa nangilaján, ñani Chinantla mí chraña Tuxtepec.

    Josín ma sikindaa

    Kjin koya xá ma nga makindaa jonii:
  • Chítsijenla, jan kataya nga bi kji majchá ta chrañaná. Ndí tjobá kjoán, tjín ‘ika ri jokjoán chitó kjoán tanga ndí chokaxan.
  • Niki takinda sichjén xki ri cho, ‘otsá majín tasa niki sikóaa beneno.
  • ‘Isa tsjacha sian xka, ko yá ri taxá yani nangila ña kjimajchá, ‘isa nda koa’íni ndí chokaxa, ko naxóla jan koati cho ri bi nanginá tsee. Jñá xkana ko yári xaén nangila niki ma’ikonni naxóla, tjín ‘ika ri beneno tjínla, joni ri tulipan africanomí, ri san laxa kjoán naxóla.
  • Tsá mijenná jngo xobela sikindaa, ya sijéla chjita ri fe mala sikinda, jan ri koati ya tsee nangila. Niki xáen kjuikoaa meni mitsá chin sikako’ila xakjín. Koati nda sikinda xobela nga mitsá ñó nchán koakola, jan nga, mitsá ñó ndobá skanéla.
  • Ke nga koasín sikindaana jení nga tjó’ojcha ndí chokaxa, mitsá tajéjín nga tsee tsjén kuinátsjee. Kamajínná josín sikindana, tsájñá kjòanla chjinangila chjita ri femala sijchá, koati jñá chjita ri kotsijenla, josín jín ijñá ndí cho.
  • Jñá chokaxa ya chjani kjoanda ri katsjáná chjita jchínganá, jan bií chjani naxaenandáná Naxitsjee. Koatisín bixá joni tsá kjoabitsjén ri kasíkatoyaná chjita jchinganá ya Naxaenandáná, josín siko, josín sikinda. Nga koasín ma’aná tjóyaa kjoandaje ninchinánaá kjoa binachonná.

    Fuentes de Información

    • Diálogos de saberes en el JEBOax. Sesiones de agosto a noviembre de 2024 con personas procedentes de diversas comunidades del interior del Estado.
    • Anderson, E. Richard, e Hilario Concepción Roque. 1983. Diccionario cuicateco. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Arnold, Noemi, Raquel Zepeda, Marco Antonio Vásquez Dávila y Miriam Aldasoro Maya. 2018. Las abejas sin aguijón y su cultivo en Oaxaca, México. ECOSUR y CONABIO.
    • Cubas, Francisco. 2022. La abeja chicopipe, una pequeña polinizadora urbana. https://nubedemonte.com/abeja-chicopipe/
    • de Alvarado, Francisco. 1593. Vocabulario en lengua misteca. Casa de Pedro Balli, México.
    • de Córdova, Juan. 1578. Vocabulario en lengua zapoteca. Impreso por Pedro Charte y Antonio Ricardo, México.
    • de Molina, Alonso. 1571. Vocabulario en lengua mexicana y castellana. Casa de Antonio de Spinosa, México.
    • Dyk, Anne, y Betty Stoudt. 1973. Vocabulario mixteco de San Miguel el Grande. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Hollenbach, Barbara. 2001. Apéndice 12: los animales; apéndices para el vocabulario triqui-español, manuscrito inédito.
    • Hoogshagen Noordsy, Searle, e Hilda Halloran de Hoogshagen. 1997. Diccionario mixe de Coatlán, Oaxaca. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Hunn, Eugene S. 2008. A Zapotec natural history: trees, herbs, and flowers, birds, beasts, and bugs in the life of San Juan Gbëë. The University of Arizona Press, Tucson.
    • INALI. 2007. Catálogo de las lenguas indígenas nacionales: variantes lingüísticas de México con sus autodenominaciones y referencias geoestadísicas. www.inali.gob.mx
    • Jamieson Capen, Carole. 1996. Diccionario mazateco de Chiquihuitlán, Oaxaca. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Long C., Rebecca, y Sofronio Cruz M. 1999. Diccionario zapoteco de San Bartolomé Zoogocho. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Merrifield, William R., Alfred E. Anderson y colaboradores. 1999. Diccionario chinanteco de la diáspora del pueblo antiguo de San Pedro Tlatepuzco, Oaxaca. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Nellis, Neil, y Jane Goodner de Nellis. 1983. Diccionario zapoteco de Juárez. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Pickett, Velma, y colaboradores. 2013. Vocabulario zapoteco del Istmo. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Pride, Kitty, y Leslie Pride. 2004. Diccionario chatino de la zona alta. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Schoenhals, Alvin, y Louise C. Schoenhals. 1982. Vocabulario mixe de Totontepec. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Skinner, Leonard E., y Marlene B. Skinner. 2000. Diccionario chinanteco de San Felipe Usila, Oaxaca. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Stark Campbell, Sara, Andrea Johnson Peterson, Filiberto Lorenzo Cruz, Catalina López de García, y Daniel Fidencio García Alavez. 1986. Diccionario mixteco de San Juan Colorado. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Stubblefield, Morris, y Carol Miller de Stubblefield. 1991. Diccionario zapoteco de Mitla. Instituto Lingüístico de Verano, México, D.F.
    • Tapia García, L. Fermín. 1999. Tzon ‘tzíkindyi jñò ndá Tzjón Noà yo jñò tzko. Diccionario amuzgo-español: el amuzgo de San Pedro Amuzgos, Oaxaca. CIESAS y Plaza y Valdés Editores, México, D.F.
    • Turner, Paul, y Shirley Turner. 1971. Chontal to Spanish, English dictionary, Spanish to Chontal. The University of Arizona Press, Tucson.
    • “Un habitante de Santo Tomás Ocotepec” y Belita Ana Forshaw A. 1978. Tuhun nda ñuñu: abejas de diferentes clases. Instituto Lingüístico de Verano y Secretaría de Educación Pública, México, D.F.
    • Vásquez García, Adela, Dora Ma. Sangerman Jarquín y Rita Schwentesius Rindermann. 2021. Caracterización de especies de abejas nativas y su relación biocultural en la Mixteca Oaxaqueña. Revista Mexicana de Ciencias Agrícolas, 12 (1): 101-113.
    Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
    *gabriela.garcia.bijc@gmail.com
    Editor responsable: Carolina Martínez , mtzgcarolina2001@gmail.com

    Forma de citar:

    De Ávila A. y Zarazúa-Carbajal M. 2026. Chokaxa (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/JebOax/abejassinaguijon_maa accesado el 36 de junio de 2026
    Esta versión: v.1.1
    Versiones previas: Aún no hay versiones previas
    Compartir esta cédula en tus redes
    Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
    Visitas: 1    
    Fuente: Enciclovida
    Autor(a) Conabio
    Datos de la especie Plebeia fulvopilosa
    Fuente: Enciclovida
    Autor(a) Conabio
    Datos de la especie Nannotrigona perilampoides
    Fuente: Inaturalist
    Autor(a) iNaturalist
    Observaciones de Plebeia fulvopilosa
    Fuente: Inaturalist
    Autor(a) iNaturalist
    Observaciones de Nannotrigona perilampoides
    Programación y mantenimiento

    Enrique Scheinvar
    Investigador por México, Secihti/JebOax
    enrique.scheinvar@secihti.mx

    Diseño web

    Alma Lizeth Pérez Bautista
    Servicio social, JebOax, 2023

    Enrique Scheinvar
    Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

    Licencia

    Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.