Regresar   |  
Ndiyá tse   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Ndiyá tse
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Cempasúchil, Flor de muerto, Guiaj kua, Guiaj kua, Guie' biguá, Gyììa’ Cub, Ita kuàún, Ita kuàún yó’o, naxó kjajo
ꞌÉn-ná

Ndiyá tse

ꞌÉn-ná
 
1 *vianneyhgom@gmail.com Jardín Etnobiológico de Oaxaca   |   2 *nizagt@gmail.com Secihti/JebOax
Ketífe’ita sá otubre, ke fitsia sá noviembre, siné machon isande Méjicu. Tsijen bajtja jin tjo: jeri tsó ‘ila jñá chjita ri fe kii, indiya kjuini. Tjín ika chjita ri binda jngo ndiyá ko naxó kjajo, baká chrjangó tsja ya niyala, baká cera jeró ri tsó ‘ila nga si’isenró ndiyála. Ke nga jñó, jñá ri fe niki ti bi títsobani masaró indiya kjénni, biró jan be saró indiyani sakjín, kjoatsja ro sela, nga koarósín tsjake xakjín nga sikítsjenyá.
Je naxó kjajo, ka nga kje fijin jinná chjita ri xaén isande, ta biró tjín ati naxaenandáná Méjicu, ke nga koasín nga bibi tse je kjamala ñó ya xkón mitsá kuijin nga je mañóni sí iken, kuini jo nda tsato la ón sindo nó, nga koasín kjín kjá machjén, koati xkiní, jñá kisíchjén nga’ijie chjita koatsé. Je naxó kjajo mitsá ta naxójin kamá ngasa: joni kisé la kjoa chikon, nga xki kamána ri kjín chin kisindani koatsó chijta ri (López et al., 2024). Ya tíchja én ya ri Códice Florentino mí, ngajé kjoachjén nga kjoanda ni chjita, nganda kamá tsajmítjé ijie. Je chjinexki ri Francisco Hernández, nó 1567, koasín kiski nga kitsó xkiní, sindaró ke nga bitjoya ijo, tsake nandá sinchángi, koaroti sinda xojmá jní – koaró kitsó chjita nahua, jñáró chin ri tjiko naela ri Tláloc mí – koarósín kitse chjine ri kisé nga kui nichrjaen.
Ke nga ‘ichó inde ri Europa mí, kitsé xkón chjita joni xka chjine joni xka xki, ri bi kichóni isande ri América mí; Tanga tsatjíya kjoabitsjén jé ko chjita ri John Gerard en 1597, nga kitsó rijé, nikiró nda, sikénróná xkaje. Koaromani, ta chiba ro isa kisíchjenni chjita, tajé ro isa naxóla naskákji kamála… jan kjínró nó kichá’ijin nyó ngañóla.
Ndaena je naxó kjajo mitsá tayajín naskákjoan ma nga mañóni, ñó kjin inde tsjake chjita, Ya ñani Indiamí, ya sichjén jin síla nga basenkoró tsjárola suerte. Ya ñani Nepal mí, ke nga batsje sí ri Tihay tsóla, jñá ró síchikotinni chjita, ko naela ko isandela. Jan ya China, koati sín sichjén nga bexkónni ikenla.
Mitsá jé jin ngata sí bitjoni. Kobi Mejicu skanda kjae isande, ño kjín chjita ben inga xki. Jñá chjita ri Cherokke mí, yaró síchjen nga banejnoroni ijola jna koaroti síkini. Yaró ñani India mí, koaroti ijo fa’ijno nandá ri bitjo ngila, koaroti bi, jan koaroti tsjála cho meroni batsje’ila ijaa.
Koaróti tsó chikon ri koasín kotayá, feró kiyala nga ndá ró, batjeró ijaa, sindaró tjaen ri bitjono ijoná, síndaró que ng aña findo ijo, sikjajen ró ña bitjoya, jan koaroti sikje’ijin xiné ri se jinníná koatsó chjita ri (ver Shetty et al., 2015; López et al., 2024).
Je naxó kjajo (Cempōhualxōchitl mí nga én xiyee) tjíkjo énjé, jeri cempōhualli mí, (kan ní) ri xōchitl (naxó tsóni), Kan naxó tsónina. Xakjín mani ri Tagetes erecta tsóla chikon nga énla nga kotayasón, bi Méjicu tse, ya se jin ijña nga basen naxaenandá Méjicu skanda jokji bitjingi. Sasa bisúni, koamani sasa matjeni ña fichó, koamani tjín nga’ijie són isande nandae.
Ri ya tjen’ila xakjín ri Tagetes mí, Jé naxó kjoajo ri ‘isa je m ajan isa kjín xonga. Ya ti machrañala xakjín ri clavel del moro mí (Tagetes patula tsóla chikon), tanga isa tjobá kjoánma naxóla ri jñá, iní kjoán chonla koatsó chjita ri (Hinojosa-Espinosa y Schiavinato, 2022).
Xki nó se, ñó jne jan sasa bistjsénni. Jñári jin’ijñá majchá 40 centimetro skanda 60 centimetro manga, ke nga taxá sijténi tsato jngo metro basen manga. Kixi kjoán yála, tsenga bitsobana nga bajála naxó, kjín tokjo naxóla que nga xo, imela kan centímetro ma. siné xólí kjoánma, koamani iné xókjajo bixá nga énná, jan tjín’ika ri ta siné kjoán ma, isa ta se’ena ri laxa kjoán tsijen, (Figuras 1 y 2). Tjínró ro iki ichán ró xokjo, jñáró ri xo ndí, nikiró tsijen sela tachó, jñáró isa selana ri xo ngabasenla, ñórókjín tachó bajála ta’ika rí bistjénna gantsi ke nga sitje (Serrato, 2014).
Je naxó kjajo mitsá tajejínni nga naskákji, nga bi naxaenandá Méjicu ki’ini jo ngasón isande; Ñó ya xkónná bi indená, jeri tsó ila nga tínakon kjamaná, ngañóla kjoabitsjénla chjita jchíngáná jan ngañó la josín titsacha’an.

Referencias
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

Hernández-Gómez V. y Gámez-Tamariz N. 2026. Ndiyá tse (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/IxMxJebOax/caminodebienvenida_maa accesado el 23 de septiembre de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 27    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.