Regresar   |  
Tsó chjita tsa ánní ri xkajén mína tanga majín, ya machjén an jin sí   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Tsó chjita tsa ánní ri xkajén mína tanga majín, ya machjén an jin sí
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Dioon salas-moralesiae
Nom RedList Cites
Flor de la montaña, Flor peine, Maíz viejo, guie’ bègú, maíz viejo, yag gubé
ꞌÉn-ná

Tsó chjita tsa ánní ri xkajén mína tanga majín, ya machjén an jin sí

ꞌÉn-ná
 
1 *geovannimtzguerra@gmail.comJuchitán de Zaragoza Jardín Etnobiológico de Oaxaca   |   2 Secihti/JebOax
Tsá ya bitjae tjingi nichrjáen xkón, ya ñani Santo Domingo Tehuantepec mí, bi naxaenandáná Naxitsje, ya sakólí chjita ri ya ti’ijo ndi nandá xongá nga sí tjín najin. Tsatola jngo sá natsjejin ri titjón, sí ri jie kjoátsee beeni chjita jchíngánajin. Bibi, kjimajchá jin ichjín ko ichjá ri koasín nichjénjin nikjenajin, ri ndsaa sindani, ri ñó naská matsijen nga kjín kolóla. Josín mañó, josín fa’ane, josín chá, ko nraja tsíin jchani nga sí ti fitsia. Je sí je, jñá chjita ri isa ya xkón, ichjá (shuanas, nga énla) ko ichjín (xhela shuanas nga énla) xáén xáén té’ila xakjín ko sóri bandaga mí (‘só la Naxó nratí, najmé jchá, naxó la nindo, Dioon salas-moralesae, Zamiaceae mí nga kjaé én) kui ndajó ni xka fa’aya tsjana joni kicha ndajó kjoán nga te, Xkalana ri Dioon salas-moralesae mí. Koasín kitsóla chjitari Gut. Ortega &Pérez-Farr.
Jñá chjita ri ya tse, koasín siñó, ko yá ko xka ri ya majchá andi’i nandá xongá, ko ya ñasee tsajmí tjé; Koasín ti sichjén “naxó la nindo” – koati mí jñá xkala cícada, ‘ichón, nicha ndixin ri ‘inde nyán fiikoni. Nga koasín sichjén naxó la nindo, jeri tsóni nga bitsajtjín chjita ri ijón mani indela ko chjita ri nanginyán chjani, ya ñani Santa Cruz Tenango ko Santiago Lachiguiri mí. Xkinó xkinóní jñá chjita ri ya ti’ijo ndi nandá fa’ajin jngo jkó chjita ichjá ri “los caballeros tsóla” jñá bakolana fikja naxó ya ñani nindoo, ke nga fi’inina, ngatsi naxaenandá koyala, ko nraja tsín ko só tjobéni. Jan jñána tsála naxó ri ya jñari shuanas mí, ngasón bitji’indina, minyana ña ika ika ti’ijo capilla; Ke nga koasín ika ika minyana, sichikon naxóna ko chrjangó tsjaa, ko mizcá, joskanda fichó ña tijna ‘ingo titjón.
Tachijala tsájé cícada koasín kjoachjén jo nda nó kjoatsee, yaa mangína jomí, yag gubé (jelari tsóni, nga én didxsá, zapoteco tse Santiago Lachiguiri) a ri je guie’ bègú mí (én diidxazá, zapoteco tse Ismo); Nga je mangína kjamala énje nga “Naxó nratí” tsóni. Jan koati San Miguel Tenango, naxaenandá chontal tse Tehuantepec, ya ñani nikiti chjani énla, “Najmé jchá” tsóla, jan jonikji xkajén rokji jeró ri joni kjoán nijin rókjoán bajála. Koaró sín sikítsjen chjita jchjíngá nó cincuenta laró, que ró nga niki nda kamá tsajmítjé, batsjeeyaró tola jan yaró sikojin ko najmé; jan koaró tisín chjánni joni sín chján nye’e, jeró chijola ri pipe mí sichjén joni xáno, meni fa’axín ila ri chotjínla.
Jeri Dioon salas-moralesae mí, niki jota ngama, ndajó kjoán se xkala koatisín to bajála joni tsá ‘ínicha, tjín ri xaen jan koati tjín ri chjón, ya tjín ñani ngi ijñá, ya ti ñani see ‘itá, ya kjoán isa ta se ya ñani Tehuantepec mí, naxaenandá ri ti Naxitsje chjani. Ngí jó jko mani ri ti yaa majchá: D. oaxacensis y D. merolae, mí ri jñá, tanga isa ta ndajó xkala(imela jó metro), ñó ‘í tó ri bajála (ri xaen 77 cm la ndajóma, ri chjón 45 cm lama) ndí tji ndajó kjoán ma: jan jñá rika ‘isa isandee kixí ña see, ‘isa nga ijie, ya ñani jín naxae, 800 ko 1200 ña ñó nga.
Kuina nga ndae kjoán kitsé chjita ri kui kotayá, kjé ya jinla tsá ‘isa chiba tjín nandae ari majínní, jero tsó’ila na ng asa chitáyasón ‘isa ata tsee.

Referencias

  • Gutiérrez‐Ortega JS, Pérez‐Farrera MA, Sato MP, Matsuo A, Suyama Y, Vovides AP, Molina-Freaner F, Kajita T, Watano Y. 2024. Evolutionary and ecological trends in the Neotropical cycad genus Dioon (Zamiaceae): An example of success of evolutionary stasis. Ecological Research, 39(2), 131-158. https://doi.org/10.1111/1440-1703.12442.
  • Gutiérrez-Ortega JS, Pérez-Farrera MA, Chemnick J, Gregory TJ. 2021. A reassessment of Dioon merolae (Zamiaceae) leads to the description of Dioon salas-moralesae, a new cycad species from southeastern Oaxaca. Phytotaxa 528 (2): 093–110. https://doi.org/10.11646/phytotaxa.528.2.3
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

Martínez-Guerra G. y Gámez-Tamariz N. 2026. Tsó chjita tsa ánní ri xkajén mína tanga majín, ya machjén an jin sí (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/IxMxJebOax/meconfundenconpalmaysoylaprotagonistadelafiesta_maa accesado el 24 de septiembre de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 27    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.