Regresar   |  
Jngo yá ri ñó nda, ri kjín jko machjén:
Yá to niso   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Jngo yá ri ñó nda, ri kjín jko machjén:
Yá to niso
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Manøn kuah', Yá to niso, ayal, cirián, gyìa’ zhieg, morro, ngots, tecomate, tima
ꞌÉn-ná

Jngo yá ri ñó nda, ri kjín jko machjén:
Yá to niso

ꞌÉn-ná
 
*xitlali.aguirre@secihti.mx Secihti/JebOax
Je yári morromí ime naskákji. Ndí tjobá kjoán xkala jan ndajó yá tsja, ime ngaxaén kjoán, jan tóri bajála kató tji kjoán, ya bitjota yála, tá chrjala ijie, joni kjoán pelota kjoánma, jonikjoán crú kjoán xkala koamaniyala nga kui. Iní kjoán naxóla ime ken jin kjoán, ‘íma jan ñó tája, ke nga jñóna jñá ‘ingó bi’ingíla nga sí ngabi tjela.
Jé yájena, bi naxaenandá Naxitsje ko naxaenandá Chiapa yá morro tsóla chjita, tanga kjaémí ña xaén indee. Tecomate mí (jan sakoa cuautecomate tsóla chjita) bi indee ri t’i’ijo ngabasenla ko tjen’ingila naxaenandá Méjiku; ya Sinaloa ayal míla, ya nangi tsjéya (Michoacán ko Guerrero) cirián tsola, jan ya Huasteca Potosina tima tsóla nga énla koatsó chjita ri (Aguirre-Dugua y Casas 2022).
Jñá yárikjoánna ya majchá ña nangi tsjeya, ya ñani tjengi fí kjoánni Sonora skanda Chiapas, skanda nangi ña fa nandá ri río Balsas mí. Jan ya majchána ya ñani Huasteca Potosinamí ko indee ri tjín nga basen Naxaenandá Veracru (Aguirre-Dugua et al. 2023). Ya majchá ña be tsajmítjé chjita, ya ndi nandá, ña tjengi, ya ñani sakoa sinyáñó nandá, ngián sín chjita ya ñani tjínla cho’i, kjine naxaén tsola tsjakení (Janzen 1984).
Nisó sín chjita tóla, jñá machjén nga siingi nandá, boya mizcá, café, nyijá ko ndá ngió. Ke nga koasín sinda nisó, ke kjobé nga fe majchá, bateyana, batsjeya tseela ko tachóla(niki ma chine), sítsjeyání, kjoán bitsa tsakján meni nda xíyani (Aguirre-Dugua y Casas 2022).
Koaró ti xkiró tseelana kitsó chjita ri (Gentry 1982), koasín síchjén chjita joni tsjén ri mayó nga mandaró’ila chijtsjé ke nga koasín makiya. Ke nga koasín bindana xán bijin (tse ndiji o tsá jé mizcá) ya kjoán síkojin ayaala tóna, ya la bí’iyaana, kjín nichrjaen mayónina ko nandá ri batsjengi. Jan koaró ti xkina nga sixóroni tseela jeró mojin ‘inj’ro, tsamijén jéró ri gordolobo mí, o tsajéró chrjobayá ri cuachalalate mí, jéró eucalipto ijie, jeró bugambilia koró chrjoba yá canela kjín ró ‘isa xka xki ma sikjolana. Ma axeároni ko azúka o t´sa mijén ko tsjén, sijinró chiba xán jan kjoán yóróna. Keróna nga koasín xki mana, síndaroni tsáña be’on ijoná. Jeró tseela ko chrjobala koaróti sindani chroba’ijoná (Aguirre-Dugua y Casas 2022).
Jiemanina, tsákena ngata tjobá kjoán to koajala, kando nixin ma. Ñó kjín naxaenandá béni nga koasín sichjén, jñá kjoán chjita Cora ña Nayarit mí, ko indee ñani Mayo mí Sinaloa, Huasteco ya San Luis Potosí ko Zoque ‘indee Chiapas (Aguirre-Dugua et al. 2023).
Jñá chjita ri koasín kotayásón ata tsee, koatsó nga jñaró yá ri ya majchá jin nangila chjita, ti xákjín róni yári jin ijñá ma’i, jeró ri tsó’ilana, tsakeró tjó jcha yá jñána ya naxaenandáná, nikiró chijana tsá tsejin nikiti koa’ini jin ijñá, nimeri kama jinla nga tjín jin nangila chjita (Aguirre-Dugua et al. 2023).

Bibliografía
  • Aguirre-Dugua X, Casas A, Ramírez-Barahona S, Pérez-Negrón E. 2023. Estructura filogeográfica de Crescentia alata (Bignoniaceae): los huertos como reservorios de diversidad local. Botanical Sciences 101(1):164-185. https://doi.org/10.17129/botsci.3158
  • Aguirre-Dugua X, Casas A. 2022. Crescentia alata Kunth, Crescentia cujete L. In: Casas A, Blancas Vázquez JJ. Eds. Ethnobotany of the Mountain Regions of Mexico. Springer, New York, NY [ISBN 2365-7561]. https://doi.org/10.1007/978-3-319-77089-5_34-1
  • Gentry AH. 1992. A synopsis of Bignoniaceae ethnobotany and economic botany. Annals of the Missouri Botanical Garden 79: 53-64. https://doi.org/10.2307/2399809
  • Janzen DH. 1984. How and why horses open Crescentia alata fruits. Biotropica 14(2): 149-152. http://www.jstor.org/stable/2387746
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

Aguirre-Dugua X. 2026. Jngo yá ri ñó nda, ri kjín jko machjén:
Yá to niso
(Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/IxMxJebOax/tecomate_maa accesado el 22 de septiembre de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 21    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.