Regresar   |  
Tobalá, la planta y su mezcal   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Tobalá, la planta y su mezcal
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
Papalometl, Tobalá, jä näk tsääjts, papalomé
ꞌÉn-ná

Tobalá, la planta y su mezcal

ꞌÉn-ná
 
1 *escheinvar@gmail.com Secihti/JebOax   |   2 Secihti/JebOax
Ke nga nga’ijie asón isandee, bi Naxitsje isa kjín jko natso tjín, ya ya’ila nga kjín naxaenandála koasín beeni, nga mala binda mezcá, koati kui batena, meni sakó’ila ton ri bitsákonni.
Bi Méjicu tsatola ‘ichán jkò natso tjín ri koasín sìndani mezcá , tanga tijna jngo ri ‘isa tsjacha jo jne, jo yó, nga ‘indaró, jeníri sindàni ri mezcá Tobalá mí, isa ró nda yó, jne ni’ndi rò bajta, joni jne àxaé tó ró ‘ijie.
Keró nga koasín sinda, jeró tii tatsaen natso ri koamí, jeri Agave potatorum tsóla chikon ri kotayá ata tsee. Ke nga xo naxóla, jñá bakingi tsjén àxaéla, jñá cho ri síngason skuenla tsájonikjoán ‘ingó, jokjoan tjotse.
Ke nga jè yájela nga koasín nda àxaé, ya chján ke nga sijá ngi ndeni, ke nga koasín mojin jta àxaéla ko nindi kolí, lajo yoyáni fema, sinchásen tijí kicha otsá jñá tijí ninde, jñá maestro ri kuixásín koasíko, jñá ri be josín ma’i, josín majchá, josín sindaa, jonda sikoya mezcá, jan koasìn bakoyala xakjín, meni ma’ila, indíla, ixtila, ngatsi. Koasín mala xájé naxaenandála nga kjoa chjinela, kjoabítsjenla, tanga ta chijala tsá chijangi nga ‘isa kjáé sín chjita ri tjín nandae, isa kjaé siko nga binda.
Je jinla ri koatsóla chjita ri kotayá ata tsee, ya nrobáni én latín ri potator tsóla, mayóó, tanga bi Méjicu kjín én ya’ila papalometl, papalomé, natso papalomé, tobalá, jä näk tsääjts mí, tsajoni énná nga natso mezcámíla
Koasín kiskótayá chjita ri Abisaí García Mendoza mí nó 2010, nga kitsè, jñaró natso ri tobalá mí, ón rò jko mani ri ngasón ró kjoán: A. nussaviorum, A. nussaviorum subsp. deltoidea, A. aff. potatorum, A. seemanniana jan koati, A. potatorum. Jñá én jñá ri bitala chikon nga kotayá ata tsee.
Jñá Agave potatorum ya majchá ña nangi ña tsjé, joni ñani río balsas mí, ya inde ‘asón Tehuacán ko Cuicatlán, jan ko bi ña valles centrales mí bi naxitsjè ko puebla. Ya ma’i ña ‘asón chon, nangi chrjo, nangi xáno, ri jngo jmí koa ján sindo ngà skanda jójmí koa ijón sindo metro ‘isa ngàla ‘isande ña kjina nandá chikon.
Ma’í kjò xkala, ta nda nda kjoan se, nga manga nijota ngajìnkjoánma (40 a 60 cm de diámetro y 30 a 50 cm manga), ma’í ‘ijngóní, ndi kató kjoánma, jñá xkala ndajóní, iso sase kjoán, ndiyá ndi kjoán jan nayá tjínla ri jàn ri ijón la centimetro ndajó kjoánma nayála, jan ma mangaya nandá aya xkala.
Jñá natso rikjoán niki beè’indí, ta tachóla matjèni. Ke nga fichóla chrjónnó, ta ika kjoán xola naxó, kjoán biya jie ma, koamani ta jñá ndi naxóla tjen’ila nga matjé, ko cho ri singasón xkuenla.
Fini sá agosto skanda sá noviembre, nga bitjo naxóla, yá ndajó kji, jan kjoán ñokjín naxó xola, jánla metro a ri ón metro manga, naxó sase siné kjoánri tjola, ime iníjin kjoán, ónla ari ito centimetro ma’i naxóla, joni kjoán campana kjoán, tjíkjoró tjela tañóla naxóla, jeri xaen ónró nichrjaen titjón majchála tañò ichjín, kuiró nga mitsá tiyajín mojin’ila xakjín nga ma’íyá naxóla. Keró isa se tjsénla nga jñó, koarómani jñá ingú bi’ingíla ko tjotsee nitjen. Tanga koati ya bixkó tsjénla nisee, cho sera ko imé nga nichrjaen. Fi kjoanni sá noviembre skanda marzo nga majchá tañóla, jóla jmi skanda ijanla jmi basenla tañó bixten, kjoán fi’iko tjona fema.
Ke nga koasín niki be’e indí, nga ñó kjín nó bitsakon, nga mataja ndé, nga tíchija inde ña see, jan nga koasín ñó sichjén chjita nga binda mezcá ri tobalámí, jeri sín nga chija ngi ña matjè. Koamani nga tachijaróla tsá chija tjé tsó chjita ri kui kotayásón.

Bibliografía
  • Delgado Lemus A, Torres I, Blancas J, Casas A. 2014. Vulnerability and risk management of Agave species in the Tehuacán Valley, México. Journal of Etnobiology and ethnomedicine 10(1):53-68. https://doi.org/10.1186/1746-4269-10-53
  • Ruiz Mondragón, Klimova A, Aguirre Planter E, Valiente Banuet A, Lira R, Sanchez de la Vega G, Eguiarte LE. 2023. Differences in the genomic diversity, structure, and inbreeding patterns in wild and managed populations of Agave potatorum Zucc. used in the production of Tobalá mezcal in Southern Mexico. PlosOne 18(11):e0294534. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0294534
  • Torres I, Casa A, Delgado Lemus A, Rangel Landa S. 2013. Aprovechamiento, demografía y establecimiento de Agave potatorum en el Valle de Tehuacán, México: Aportes ecológicos y etnobiológicos para su manejo sustentable. Zonas Áridas. 15(1):92-109. https://api.semanticscholar.org/CorpusID:163702291
  • Eguiarte L.E, Scheinvar Enrique, Golubov J. y Mandujano M.C. 2015. Ecología y genética del maguey. En: Vera Cortés y Fernández R. (comps.). Agua de las verdes matas, tequila y mezcal. Conaculta, INAH, Artes de México, Tequila el caballito (ed). México, DF, 183:212 pp. ISBN 978-607-461-175-5.
  • “Genética de poblaciones silvestres y cultivadas de dos especies mezcaleras: Agave cupreata y Agave potatorum”. 2008, Maestría en Ciencias Biológicas (Biología Ambiental), Instituto de Ecología, UNAM. En este trabajo se comparó la diversidad genética de poblaciones de viveros contra sus pares silvestres en dos especies utilizadas para elaborar mezcal.
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Carolina Martínez , mtzgcarolina2001@gmail.com

Forma de citar:

Scheinvar E. y Gámez-Tamariz N. 2026. Tobalá, la planta y su mezcal (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/IxMxJebOax/tobala_maa accesado el 04 de septiembre de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 38    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.