Regresar   |  
Sana, sana, de un rojo que sana   |   Lengua Mazateco, San Jerónimo Tecóatl
Traducciones:
Sana, sana, de un rojo que sana
ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl)
cuachalalate, cuachalalá, cuachinala, macerán, mapicerán, matixerán, volador, yala guitu
ꞌÉn-ná

Sana, sana, de un rojo que sana

ꞌÉn-ná
 
1 *dfilio76@gmail.comMagdlena Tequisistlán Jardín Etnobiológico de Oaxaca   |   2 Secihti/JebOax
Ya ngi ijñá naxaenandá jená Méjicu – ya ‘indee ñani xijtjén ‘ingi xkala yá ke nga nikiti ba ni jstsjí – Ya maje jngo yá ri ñó matsijen: yaakji yála, jan iso kji chrjobala, jonikji ri kicha jchá kji ikjá; Tanga ke nga chjímijin jngoyí chrjobala, kjinajngi jngo isa chrjoba ri ‘iníkji, joni kjiní ri jní jnchala yá!.
Kjín jin tjínla: cuachinala o cuachalalá mí bi Valles Centrales bi Naxitsje; yala guitu mí ya Istmo tse Naxitsje; volador mí Puebla; muaxalaxlitli mí Morelos; macerán mí Guerrero; mapicerán mí Jalisco; matixerán mí Michoacán; jan cuachalalate, jin ri isa ñó yaaxkonni bi naxaenandá jeená Méjicu.
Nichrjaen ndae, je chrjoba xkila ta’imé sakótsiná jin nditsin Méjicu, tanga fe ñó kjoatsee machjén, tikjé fi kajinjín’iná chjita ri spaña jini. Jao nda kjoatsee nda ndae, ño kjín naxaenandá ri sichjén jan ñó bexkónni: chjita zapotecos, mixtecos, purépechas, nahuas, wixaritari nga ‘ijie isa.
Je énri cuachalalate mí, én xi’yee nrobáni “cuachachalatli”,“cuáhuitl” yá ko “chachacuachtic”, xatsjee… koasín nayá’ila joni tsá énri “Yá xatsje” tsóni (Sotelo-Barrera et al., 2022).
Nga koasín fí nó, kjín koya machjènni chrjobala. Nó kjoatsee siglo 16, je chjita ri Francisco Hernández mí - Chjinexki jan koati bee ata tse xka, bi naxaenandá ri nueva españa tsakín – koakitsóla “nga nyánró jan kixíró” tachijaróla nga sixíjno nindo ri tumor mí. Jan kjínnó askanni, jé chjita ri Maximino Martínez mí, kitsóní nga ñóró nda chrjayájè, niki tsàndèla chinri cáncermí nga maje, koaróti basenko tsá me chinri sikakoná natsee, joni ri paludismo mí, sixíró chin, maró machjen ke nga ndi siken chjita, jon inga ñó fa’iyala ijie, tsajoni chinri, tifoidea, ri malaria tsóla chikon.
Bi naxaenandáná Méjicu ñóró kjín chin sindani, tsatolaró ka’ón: joni chin ndasan, chin tsjé ri gastritis mí ri úlcera mí, koaróti chin ‘axae, ke nga ñó ma xiné chjita ije, je riñón ko chinjgá tsa me chin tjínla; koaroti basenko nrájtsála ichjín, jan koaroti basenko tsáña ti majno ‘ijo. Kjín koya koasín sichjén chjita: bi’ini (bixoní o tsá mijen fa’ijno ijola), koati síchijo, fa’ijno kixi tsáme nindoni o tsá chinri tjín la ijo (Sotelo-Barrera et al., 2022).
Tanga nikia ta koasín ya’ani: koati tsó chikon ri kotayá nga xkiró. Jó ró xki tjínla chrjobala, fi feró kiyala nga nikirótsándéla chinri cancer mí nga maje jno ‘ijoná, koaroti ñó ro nda síkja’ajen tsá ña itjoyajno ijo, jan koaroti tjínla ngañó nga nikiró tsjándéla chori kjineyaa ‘antsaa kori kjénjin ijoná (Piñon-Zarate et al., 2022, Oviedo-Chávez et al., 2004 y Sotelo-Barrera et al., 2022).
Je yári cuachalalate (Amphipterygium adstringens) mí te la metro manga, koati ‘i ma chrjala, jonikjoán ri síkixánga ‘ijola. Je yáájela, ‘iso tsitin kji, chrjoba taja tsojno; tsá chjimitjin chibae, iní kji matsijen, ke kjoán nga chjimingaa, chroba tjín tsjinri bitjola ñó kjàn jne. Jñá yájñá tjínri ‘ichjín jan tjínri ‘ichjá; ri ‘ichjín naxó jngo kjoán ri xola, jan jñá ri ‘ichjá xojtjín ndí naxó tjobá kjoán xola.
Ke xo naxóla que nga cho sjtsí, ke nga fe maana, jon la sá moyáni too; siné kjoán se to’ola nijota ‘ìjín, ta jánla ta ijónla centimetro ma’ì, sakoa ta jngo ta jó tachó sitsaya ‘atsaa, ya tjota ri jonikji ndí njgákji sinaya, sine’iní kjina. (Sotelo-Barrera et al., 2022).
Ke nga de majchá to’ola ta jña tja’í, ta koasín bixó ta nangi. Tjín ‘ika tachóla ri bisú, tanga ta chibani ri ‘iki ma’i kjoánni jan koati ta chiba ri ‘iki yá taja kjoán mani, katéla ‘ichánla nó ma’ìni.
Ya ngi ijñá, ya majchá Pacifico bi naxaenandá jèná Méjicu, jo’onda isande ña nayarit mí skanda Naxitjsee – koati ya ñani xongá Balsas mí – , ya nangi ña ñó tajénjno, fí kjoanlani ón skanda jngo jmi ‘asón joni kjijna ndá chikon. (Martínez-Salas et al., 2020).
Ñá chjita ri koasín bitsa jtín nga sixa ata tsee yá ri (UICN) mí, tsóni ta chijarója chijayaró yájè. Kuiró nga kjínró yá jchá biyaró, xiró ke nga mitsa nda ti chrjobala. Nijoró takjínjin tjín, jan sasa ró chija tjéni (Martínez-Salas et al., 2020). Nisín ñó ró ndana nga koarósín xkii, bi naxaenandáná Méjicu, tsaén ró jngo, kjoatéxoma ri baséntjí.
Menina nga mitsá kuiyánina ke nga ti chrjobala, jeró ri tjínla nga tajé ró kama kuichá chrjobala yári fe jchá, keró kamajtína nga nichrjaen sjtsí (meni sasa koandayà ‘indiyani) jan nikiró jota tse jtíjno yá tajala, niki’iki basen kjin (Beltrán-Rodríguez et al., 2021). Rodríguez ko chjita ri taña sixá (2021).

Referencias
  • Beltrán-Rodríguez, L., Valdez-Hernández, J. I., Saynes-Vásquez, A., Blancas, J., Sierra-Huelsz, J. A., Cristians, S., ... & Bye, R. (2021). Sustaining medicinal barks: survival and bark regeneration of Amphipterygium adstringens (Anacardiaceae), a tropical tree under experimental debarking. Sustainability, 13(5), 2860. https://doi.org/10.3390/su13052860
  • Sotelo-Barrera M, Cília-García M, Luna-Cavazos M, Díaz-Núñez JL, Romero-Manzanares A, Soto-Hernández RM & Castillo-Juárez I. 2022. Amphipterygium adstringens (Schltdl.) Schiede ex Standl (Anacardiaceae): An Endemic Plant with Relevant Pharmacological Properties. Plants, 11, 1766. https://doi.org/10.3390/plants11131766
  • Oviedo-Chávez, I., Ramırez-Apan, T., Soto-Hernández, M., & Martınez-Vázquez, M. (2004). Principles of the bark of Amphipterygium adstringens (Julianaceae) with anti-inflammatory activity. Phytomedicine, 11(5), 436-445. https://doi.org/10.1016/j.phymed.2003.05.003
  • Piñón-Zárate, G., Reyes-Riquelme, F., Sánchez-Monroy, M. B., Velasco-Torrez, M., Martínez-Vázquez, M., Cárdenas-Monroy, C. A., ... & Castell-Rodríguez, A. E. (2022). Immunomodulatory properties of masticadienonic acid and 3α-hydroxy masticadienoic acid in dendritic cells. Molecules, 27(4), 145. https://doi.org/10.3390molecules27041451
  • Martínez Salas, E., Samain, M.-S. & Fuentes, A.C.D. 2020. Amphipterygium adstringens. The IUCN Red List of Threatened Species2020: e.T136749685A137375999. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2020-1.RLTS.T136749685A137375999.en. (consultado el 16 de marzo de 2025)
Traducción y voz en lengua ꞌÉn-ná (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl): San José Vistahermosa, Zoquiapam Oaxaca , Fundación Alfredo Harp Helú, Oaxaca A.C.
*gabriela.garcia.bijc@gmail.com
Editor responsable: Enrique Scheinvar Gottdiener , escheinvar@gmail.com

Forma de citar:

Velasco-Filio D. y Gámez-Tamariz N. 2026. Sana, sana, de un rojo que sana (Mazateco, San Jerónimo Tecóatl; García-García G.). v.1.10 Cédulas del Jardín en lenguas originarias. https://cedulasdeljardin.mxcedula/IxMxJebOax/cuachalala_maa accesado el 24 de septiembre de 2026
Esta versión: v.1.1
Versiones previas: Aún no hay versiones previas
Compartir esta cédula en tus redes
Licencia. Se concede permiso para copiar, distribuir y/o modificar este documento bajo los términos de la Licencia de Documentación Libre de GNU, Versión 1.3 o cualquier versión posterior publicada por la Free Software Foundation; sin Secciones Invariantes, Textos de Portada y Textos de Contraportada.
Visitas: 26    
Programación y mantenimiento

Enrique Scheinvar
Investigador por México, Secihti/JebOax
enrique.scheinvar@secihti.mx

Diseño web

Alma Lizeth Pérez Bautista
Servicio social, JebOax, 2023

Enrique Scheinvar
Investigador por México Secihti/JebOax, 2025

Licencia

Este software se distribuye bajo la Licencia Pública General de GNU (GPL) versión 3, lo que significa que es software libre: puedes usarlo, copiarlo, modificarlo y redistribuirlo bajo los términos de la licencia. El código fuente está disponible públicamente para fomentar la transparencia, la auditoría técnica y el desarrollo colaborativo.